Grad Bakar jedan je od tek tridesetak gradova u zemlji koji nemaju prirez, a vjerojatno je jedini koji je građanima iz svojih prigradskih naselja osigurao besplatan javni prijevoz. Otkako mu je na čelu Tomislav Klarić okrenuli su se ulaganju u gospodarstvo i poslovne zone koje uspješno ‘pune’ novim investitorima, pa iz godine u godinu rastu i proračunski prihodi i broj zaposlenih u ovom gradu. Iako nemaju prirez, a cijenu komunalne naknade nisu podizali već 20 godina, utrostručili su proračunske prihode, a Bakar se zbog pozitivnih trendova i rezultata dvaput našao u samom finalu našeg izbora za najbolji grad kao jedan od najboljih u području gospodarstva, ali i demografije i obrazovanja.  Što stoji iza ovih rezultata i kakvi su planovi za ovu godinu, razgovarali smo s gradonačelnikom Klarićem.

G. Klarić, u 2020. ste ušli s proračunom od preko 90 milijuna kuna i projektom teškim 26 milijuna kuna kojim Bakar želite pretvoriti u gospodarski centar hrvatskog primorja. O čemu se točno radi i što će točno ovaj projekt značiti za bakarsko gospodarstvo i – najvažnije – zapošljavanje?

-Upravo tako, gradski Proračun od 95 milijuna kuna u 2020. godini garantira realizaciju velikih projekata na našem području, a time i konačno ostvarenje vizije „Gospodarskog središta Hrvatskog primorja“. To je zapravo projekt na kojem radimo već desetak godina. Konačni cilj je stvaranje najveće, infrastrukturno najopremljenije Industrijske zone u Hrvatskoj s ravnomjerno raspoređenim proizvodnim, uslužnim, trgovačkim djelatnostima i logistikom na površini od 5 miliona kvadratnih metara zemljišta s preko 10. 000 zaposlenih.

I prije ovog projekta, samo u posljednjih nekoliko godina ste u razvoj gospodarstva uložili ogromna sredstva iz proračuna, i to prvenstveno u razvoj poslovnih zona. Jeste li zadovoljni rezultatima, što kažu brojke koliko je sad tamo tvrtki i koliko zaposlenih?

 –I prije ovog projekta teškog 26 miliona kuna ulagali smo značajna sredstva. Sve ukupno što iz Proračuna grada, što iz prihoda Industrijske zone uloženo je preko 30 miliona eura vlastitih sredstava i to je jedna slagalica s kojom se iz godine u godine u kontinuitetu sve više približavamo cilju.

Što se tiče privlačenja investitora u Zonu, u početku situacija nije izgledala nimalo ružičasta, zatekli smo svega nekoliko tvrtki u poslovnoj Zoni, dio njih što zatvoren, što u stečaju, a sama „Industrijska zona“ zapuštena s brojnim sudskim sporovima, neriješenim imovinsko pravnim odnosima, nedostatnom i zastarjelom infrastrukturom i brojnim problemima. Građani su u to vrijeme zonu zvali „Zonom sumraka“ ili „Mjesečevom površinom“. Pokretanje Zone i privlačenje investitora bio je naš najveći prioritet. Činjenica da smo u prvoj godini mandata  iz skromnog Gradskog proračuna od svega 15-tak miliona izvornih sredstava morali osigurati 1,6 milijuna kuna za hladni pogon i za njeno preživljavanje.

Iz temelja smo morali osmisliti koncept razvoja, a da smo u tome uspjeli govori podatak o trenutno 220 poslovnih subjekata s preko 4.600 radnih mjesta ne računajući kooperante ili radnike na nizu projekata koji su trenutno u realizaciji. U svakom našem mandatu u prosjeku se otvara oko 1.000 novih radnih mjesta. Za grad od nešto više 8.000 stanovnika  možemo govoriti da je to veliki iskorak.

Nisam siguran da tako nešto još postoji negdje u Hrvatskoj, tu moramo dodati podatak da investicije privatnih investitora na našem području prelaze brojke od više milijardi kuna i da se u ovom trenutku samo u Zoni gradi čak 14 novih poslovnih objekata, zapravo izgradnja ne staje niti jednog trenutka.

Osim ulaganja u infrastrukturu, kojim mjerama privlačite investitore i planirate li ove godine neke promjene na tom planu? Koliko godišnje u proračunu izdvajate za poticanje poduzetništva?

-Teško je u nekoliko rečenica navesti sve programe i mjere koje poduzimamo u privlačenju investitora. Primjer je i spomenuti projekt koji je trenutno u realizaciji, a  vrijedan 26 milijuna kuna. Njime otvaramo 300 tisuća kvadrata novog potpuno opremljenog zemljišta što uz pripremljenih 120 tisuća kvadrata znači da upravo u ovom trenutku postajemo najveća, ujedno i infrastrukturno najopremljenija poslovna zona u Hrvatskoj. Dvije trećine već su popunjene tako da u ovom trenutku promišljamo o novom većem širenju površine Zone, a upravo stvaramo uvjete za aktivaciju još tri buduće poslovne zone na drugim lokacijama.

Manje od trećine hrvatskih gradova funkcionira bez prireza i dodatnog poreznog opterećivanja građana i poduzetnika. Bakar je jedan od njih, a svejedno iz godine u godinu proračun raste pa pretpostavljam da niste ni došli u napast da ga uvedete?

-Ne nismo došli u napast da uvodimo prirez, upravo suprotno -pogodnosti koje osmišljavamo za naše građane sve su veće. Ulaganja u gospodarstvo omogućila su rast naših prihoda, utrostručio se i gradski Proračun i on iz godine u godinu raste.

Osim što naši građani ne plaćaju prirez tako je i komunalna naknada ostala na razini od prije 20 godina. Osigurali smo besplatan gradski prijevoz između naših 12 naselja za sve građane. Izgradili smo nove dječje vrtiće (nemamo neupisane djece), financiramo 63 udruge u sportu i kulturi i za to ulažemo preko 2 milijuna kuna svake godine. Izgradili smo dvije školske sportske dvorane, osigurali preventivne zdravstvene preglede za sve građane, izgradili gradsku knjižnicu, obnovili 5 domova kulture, uložili preko 6 milijuna kuna u obnovu naših 12 crkava, izgradili kilometre i kilometre vodovoda, cesta, novu javnu rasvjetu, brojnu komunalnu infrastrukturu…. Teško je sve i nabrojati. Svakako treba istaknuti da smo u međuvremenu osnovali i Komunalno poduzeće, kao i pokrenuli Turističku zajednicu, oboje postižu zavidne rezultate. U inače teškom industrijom potpuno devastiranom kraju uspjeli smo pokrenuti i turističke kapacitete. Prije 7 godina nismo imali niti jednog privatnog iznajmljivača, u ovom trenutku dosegnuta je brojka od preko 500 ležajeva i 100 privatnih osoba koji se bave turizmom.  Uglavnom nema godine, a da se na našem području ne realizira na desetine novih projekta.

Grad Bakar u našem je velikom izboru za najbolji grad, osim u kategoriji gospodarstva, već dvaput ušao u samo finale u kategoriji demografije i obrazovanja. Koliko na godišnjoj razini izdvajate za obrazovanje i koji su najvažniji projekti koje planirate u ovoj godini?

-Što se tiče demografije i obrazovanja, iako Grad nije osnivač škola ipak smo preko 25 milijuna kuna uložili u njihovu obnovu i izgradnju. Financiramo i plaće za 6 nastavnica na taj način smo produženi boravak uveli u sve naše škole. Za podizanje pedagoškog standarda u osnovnim školama ove godine osigurali smo 80 tisuća kuna. Osigurali smo prostor za ordinacije pa plaćamo i pedijatricu i logopeda. Proteklih godina izgradili smo 2 dječja vrtića u to uložili preko 15 milijuna kuna, trenutno je u tijeku investicija od 2 milijuna kuna za proširenje kapaciteta dječjeg vrtića Škrljevo. Sva naša djeca imaju osiguran smještaj u vrtiću, najveći dio troškova pokriva Grad iz svog proračuna. Tu su i besplatni udžbenici, radne bilježnice i još puno toga.  Rast stanovništva na našem području je evidentan. Pažljivim prostornim planiranjem omogućavamo izgradnju novih obiteljskih kuća, samim time i doseljavanje novog stanovništva. Upravo je u tijeku izgradnja 30 novih obiteljskih kuća, čitavo jedno novo naselje. Veseli činjenica da te obitelji sa sobom dovode i 17-tero djece predškolske dobi. Pokrećemo i program POS-ove stanogradnje, a uz to i još čitav niz što socijalnih što demografskih mjera,

 Kako stojite s korištenjem EU fondova, jeste li zadovoljni rezultatima na tom planu? Koliko ste dosad povukli i koji je plan za ovu godinu?

-Što se tiče EU sredstava zbog našeg prevelikog indexa razvijenosti proteklih godina nismo mogli povlačiti sredstva. U ovom trenutku konačno nam se otvorila i ta mogućnost tako da smo, zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića u protekle dvije godine na naše područje privukli preko 60 milijuna kuna. Privatni poduzetnici povukli su 50 milijuna za investicije u izgradnju svojih proizvodnih pogona. Mi trenutno realiziramo 4 projekta sufinancirana sredstvima EU. Najznačajniji iznos subvencioniranja je 10 milijuna kuna u projekt izgradnje infrastrukture, još 2 milijuna ide u proširenje kapaciteta dječjeg vrtića Škrljevo. No tu si i sredstva  iz Državnog proračuna, upravo je potpisan ugovor vrijedan 6 milijuna kuna za izgradnju i uređenje obale i pripremu izgradnje valobrana u dužini od 160 m u Bakarskom zaljevu.

Koje biste još projekte istaknuli kao najvažnije u ovoj godini, ali i do kraja mandata? Što građani još mogu očekivati ?

 –Naši građani mogu očekivati do kraja ove godine brojne nove projekte. Gradit će se velik broj novih hala, kreće izgradnja i vodovoda za naselje Zlobinsko brdo, u listopadu očekujemo i svečano otvaranje novog vatrogasnog doma kojeg gradimo vlastitim sredstvima, projekt je vrijedan 11 milijuna kuna. Tu su i investicije na nogometnim igralištima, zatim završetak obnove Doma kulture Krasica. U tijeku je izgradnja groblja na Kukuljanovu, dječjih igrališta, parkova i još puno toga.

I na kraju, jedan ste od dugovječnijih gradonačelnika – na čelu Bakra ste već gotovo 15 godina, a na prošlim izborima ste već u prvom krugu pobijedili sa uvjerljivih 70 posto podrške građana… U čemu je tajna vaše popularnosti i uspjeha i planirate li još jedan mandat na čelu Bakra?

– Svoju ulogu gradonačelnika doživljavam kao i svako drugo radno mjesto, ovdje sam da radim. Silno volim svoj kraj i ljude, zato želim da se rezultati toga rade vide. Čvrsto se držim svake izrečene riječi na izborima i svim silama se trudimo ostvariti svako obećanje koje smo dali našim građanima. Sve ove godine u tome smo uspijevali, a da je bilo malo manje birokracije, bržih odluka razno raznih institucija kao i životnijih zakona uvjeren sam da smo mogli još i puno više.

Ako usporedite sve naše rezultate s podatkom da u Gradskoj upravi imamo samo 23 zaposlena djelatnika onda možete razumjeti koliki su trud ti ljudi uložili u sve zadatke koje smo pred njih postavili. Ti ljudi kao i svi zaposleni u našim tvrtkama i ustanovama ključ su uspjeha i sve o čemu govorim rezultat je njihovog rada. Upravo zato nisam baš siguran da je to moja popularnost.

Vjerujem da su moji sugrađani naš rad i trud prepoznali i da je to razlog njihove podrške svih ovih godina. O planiranju novog mandata ovisi realizacija ciljeva koje smo postavili pred sebe. Ne odustajem dok ne ispunimo baš sva naša obećanja, a na našim je građanima da o tome odluče. (Marija Pulić Drljača)